Nasilje u obitelji

Što je nasilje u obitelji

Nasilje u obitelji sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji je:

1. tjelesno nasilje
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. spolno uznemiravanje
5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

Kazneni zakon dodatno propisuje zaštitu bliskih osoba od nasilja pa su tako kao kvalifikatorni oblici kaznenih djela propisane kažnjive radnje na štetu bliske osobe u kaznenim djelima: ubojstvo (čl.110.), teško ubojstvo (čl. 111.), usmrćenje  (čl.112.), sakaćenje ženskih spolnih organa (čl. 116. st.3), tjelesna ozljeda (čl. 117. st.2), teška tjelesna ozljeda (čl. 118.st. 2), osobito teška tjelesna ozljeda (čl. 119. st.2), teška tjelesna ozljeda s posljedicom smrt (čl. 120.), teška tjelesna ozljeda iz nehaja (čl. 121.), prisila (čl. 138. st. 2 ), prijetnja (čl. 139. st. 4), nametljivo ponašanje (čl. 140. st. 2), spolni odnošaj bez pristanka (čl. 152.), silovanje (čl. 153), i spolno uznemiravanje (čl. 156.).

Kotač moći i kontrole

Iz definicije nasilja u obitelji vidljivo je da zlostavljač tijekom nasilnog partnerskog odnosa uspostavlja moć i kontrolu tijekom dužeg vremenskog razdoblja, što je slikovito prikazano u “Kotaču moći i kontrole”.

Zaštitne mjere i mjere opreza

Sud može počinitelju nasilja u obitelji, osim zaštitnih mjera propisanih Prekršajnim zakonom, izreći sljedeće zaštitne mjere:

1. obveznog psihosocijalnog tretmana
2. zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji
3. udaljenja iz zajedničkog kućanstva
4. obveznog liječenja od ovisnosti.

Sud može izreći zaštitne mjere na zahtjev osobe izložene nasilju u obitelji, policije ili po službenoj dužnosti. Navedene zaštitne mjere na prijedlog osobe izložene nasilju ili ovlaštenog tužitelja mogu se primijeniti i prije pokretanja prekršajnog postupka ali uz prethodnu suglasnost žrtve, pri čemu je sud u obvezi odluku o primjeni zaštitne mjere donijeti odmah a najkasnije u roku od 24 sata od podnošenja prijedloga.

Prema čl. 65 Kaznenog zakona sud prema počinitelju može izreći sigurnosne mjere: obvezno psihijatrijsko liječenje, obvezno liječenje od ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana približavanja, udaljenje iz zajedničkog kućanstva, zabrana pristupa internetu i zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora.

Počinitelju nasilnog kaznenog djela sud i državni odvjetnik mogu sukladno članku 98. Zakona o kaznenom postupku izreći i mjere opreza: zabrana približavanja određenoj osobi, zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, zabrana uhođenja ili uznemiravanja žrtve ili druge osobe i/ili udaljenje iz doma.

Sukladno čl. 130.6 Prekršajnog zakona, policijski službenici mogu na mjestu događaja počinitelju nasilja u obitelji naredbom odrediti privremenu mjeru opreza zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja odnosno zabrane približavanja određenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom. Navedena mjera može se izreći u trajanju do 8 dana.

Mitovi o nasilju u obitelji
Mitovi su uvjerenja o nekoj pojavi, koja se ne temelje na činjenicama. Mitovi o nasilju u obitelji su mnogobrojni, a najbolji način njihovog osporavanja je korištenje činjenica, dobivenih na konkretnim pokazateljima.

MIT: Žrtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana žena je “to tražila”.
Činjenica: Zlostavljač uzrokuje nasilje. On je odgovoran za svoje postupke.

MIT: Nasilje u obitelji i među bračnim partnerima je njihova privatna stvar.
Činjenica: Nasilje u obitelji je ozbiljan društveni problem.

MIT: Žene su nasilne kao i muškarci.
Činjenica: Muškarci su značajno češće počinitelji nasilja u obitelji.

MIT: Alkohol i zlouporaba opojnih droga stvarni su uzroci nasilja u obitelji.
Činjenica: Općenito govoreći, alkohol i opojne droge nisu uzroci nasilnog ponašanja.

MIT: Muškarci koji su nasilni ne mogu si pomoći.
Činjenica: Muškarci mogu promijeniti svoje nasilno ponašanje.

MIT: Bračne tučnjave nisu ozbiljne. To se događa u svakom braku.
Činjenica: Bračne tučnjave su ozbiljne i zahtijevaju pozornost društva.

MIT: Djeca trebaju oca, iako je nasilan prema njihovoj majci. Žena bi za dobro djece trebala ostati s takvim partnerom.
Činjenica: Odrastanjem u takvoj obitelji djeca uče biti nasilna.

Sudionici nasilja u obitelji

Osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji su:

bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

Zakon se primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

Osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi kao žrtve nasilja u obitelji uživaju posebnu zaštitu.

Članovi obitelji prema odredbama čl. 87. Kaznenog zakona su: bračni i izvanbračni drug ili istospolni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

Bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug ili istospolni partner i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
Dinamika nasilja u obitelji
Važno je znati da nasilje u obitelji s vremenom eskalira, te dobiva na učestalosti i brutalnosti. Uglavnom počinje malim bezazlenim napadima, uvredama, naguravanjem ili šamarom. Za bolje razumijevanje dinamike nasilja prikazujemo krug nasilja u partnerskim odnosima.

I. RAZDOBLJE:

Odnosi među partnerima su napeti, neizbježno dolazi do manjih incidenata, žrtva pokušava smiriti situaciju i smanjiti napetost.

II. RAZDOBLJE:

Raste napetost među partnerima, partner zlostavljač pojačava kontrolu žrtve nasilnim ispadima, dok se žrtva zbog straha povlači.

NEKONTROLIRANO OSLOBAĐANJE AKUMULIRANE NAPETOSTI DOVODI DO NASILNOG ČINA.

III. RAZDOBLJE:

Partner zlostavljač pokazuje kajanje, opravdava svoje nasilničko ponašanje, te ga minimalizira, često daje obećanje da se nasilje neće ponoviti.

IV. RAZDOBLJE:

Odnos među partnerima prividno je dobar, žrtva prihvaća isprike zlostavljača dok on negira nasilje. Iskustvo pokazuje da se radi o samo privremenom zatišju i da će se nasilje uskoro opet ponoviti.

Znakovi nasilja na žrtvi

Znakovi tjelesnog nasilja:

  • ozljede na licu
  • ozljede na prsnom košu, grudima i trbuhu, odnosno dijelovima tijela prekrivenim odjećom
  • podljevi i ogrebotine po tijelu
  • iščašenja, napukline ili lomovi kostiju
  • opekline različitog stupnja
  • ozljede  nožem ili drugim predmetima
  • unutarnje povrede (krvarenja)
  • vidljivi tragovi gušenja na vratu (prstima, žicom, remenom, ručnikom)
  • izbijeni zubi
  • povreda bubnjića
  • ozljede u genitalnom području.

Ostali znakovi koji mogu upućivati na zlostavljanje:

  • napetost, nemir, osjećaj slabosti
  • osjećaj straha (za sebe, svoj život, život dragih osoba)
  • osjećaj  srama
  • osjećaj krivnje
  • samozanemarivanje
  • gubitak samopouzdanja
  • neurotske reakcije (depresivnost, anksioznost, napadi panike)
  • poremećaji spavanja (nesanica, noćne more)
  • poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija, pothranjenost, dehidriranost)
  • zlouporaba alkohola i droga
  • problemi s koncentracijom
  • dezorijentiranost
  • osjećaj rastresenosti
  • nedostatak tolerancije i strpljenja
  • agresivno ponašanje prema sebi i drugima
  • seksualne poteškoće (prisilno seksualno ponašanje, odsustvo želje za seksualnim kontaktima u dužem razdoblju, itd.)
  • posttraumatski stresni poremećaj.
Znakovi i posljedice nasilja u obitelji kod djece

Znakovi koji ukazuju na izloženost djece nasilju:

  • ozbiljni problemi s izljevima bijesa
  • sklonost fizičkoj agresiji u školi ili s braćom kod kuće
  • uništavanje stvari u kući i izvan nje
  • okrutno ili zlostavljačko ponašanje u obitelji
  • prijetnje nasiljem mlađoj braći i sestrama, koje su vrlo brutalne i bogate detaljima kao npr. “Vrati mi autić ili ću te ubiti”
  • nastojanje da se pridobije pažnja nazočnih udaranjem, lupanjem i sličnim gestama
  • oponašanje zlostavljačkog ponašanja.

Djeca koja su svjedoci nasilja u obitelji rizičnija su za pojavu cijelog niza emocionalnih problema i problema u ponašanju, čemu idu u prilog i podaci koji ukazuju na to da takva djeca često iskazuju iste poremećaje kao i djeca koja su sama zlostavljana.

Posljedice nasilja kod djece:

  • tjeskoba
  • depresija
  • lošiji školski uspjeh
  • nisko samopoštovanje
  • neposlušnost
  • noćne more
  • pritužbe na tjelesne smetnje.

Posljedice nasilja kod adolescenata:

  • strah i trauma poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP)
  • pritužbe na zdravstvene probleme, agresija
  • teškoće u stvaranju bliskih odnosa u odrasloj dobi
  • povećan rizik od skitnje
  • ozljede koje su posljedica pokušaja zaštite zlostavljanog roditelja
  • međugeneracijski prijenos nasilja.
Dužnost policije u slučajevima nasilja u obitelji

Policija:

  • nakon dojave o nasilju u obitelji žurno dolazi na mjesto događaja i pruža intervenciju
  • sprječava nasilnika u nasilnom ponašanju
  • trenutno štiti žrtve i njihovu imovinu od daljnjeg nasilja
  • obavještava žrtvu o njezinim pravima i ustupa podatke ureda za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima i Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja,  kontakt podatke tijela državne uprave te nevladinih organizacija koje se na području pojedine policijske uprave bave podrškom i zaštitom žrtava
  • objektivno i cjelovito utvrđuje činjenice vezane za obiteljski konflikt
  • ukoliko je nasilju nazočno dijete (u postupanje se odmah uključuje specijalizirani policijski službenik za mladež), te je s njim potrebno razgovarati ili ga kao žrtvu nasilja žurno zbrinuti, odmah  traži dolazak i intervenciju socijalnog radnika
  • od nasilnika oduzima oružje koje posjeduje legalno ili ilegalno
  • kada za to postoje zakonski uvjeti, nasilnika izdvaja iz obitelji
  • podnosi odgovarajuću prijavu prekršajnom sudu ili državnom odvjetništvu
  • sucu predlaže izricanje odgovarajuće zaštitne mjere, odnosno mjere opreza prema nasilniku
  • privodi nasilnika sucu za prekršaje ili pritvorskom nadzorniku, a o njegovom eventualnom puštanju na slobodu izvješćuje žrtvu
  • o svom postupanju dostavlja izvješće nadležnom centru za socijalnu skrb kako bi se provele mjere obiteljsko-pravne zaštite.
Savjeti žrtvi nasilja u obitelji

Prilikom intervencije policije bitan je i vaš doprinos u razjašnjavanju okolnosti nasilničkog događaja. Znatno biste pomogli policiji kada biste sudjelovali na slijedeći način:

  • po dolasku policije zatražite liječničku pomoć ako vam je potrebna
  • detaljno ispričajte okolnosti nasilničkog događaja
  • navedite eventualne ranije slučajeve nasilja u vašoj obitelji
  • posebno naglasite jesu li nasilničkom događaju bila prisutna djeca
  • navedite eventualno saznanje o postojanju oružja u kući
  • zatražite od policije da vas upozna s vašim pravima
  • u dogovoru s policijom predložite neku od zaštitnih mjera ili mjera opreza koje bi doprinijele boljoj  zaštiti vas i vaše obitelji
  • zatražite od policije da vas izvijesti o daljnjem postupku s počiniteljem
  • zatražite od policije da vas uputi na ustanove koje vam mogu pružiti pomoć oko smještaja u skloništa ili Domove za djecu i odrasle osobe žrtve nasilja u obitelji.

Dobro je znati:

  • Živite li u nasilnom partnerskom odnosu, odgovornost za vaš život i život vaše djece je na vama. Želite li izići iz takvog odnosa potražite pomoć, jer postoje službe koje će vam pružiti pomoć i zaštitu
  • Ukoliko postoji opasnost od nasilničkog ponašanja vašeg partnera, izbjegnite prijeteću situaciju i sklonite se kod prijatelja ili rodbine
  • Ako u vašem partnerskom odnosu prepoznajete neke od znakova nasilja u obitelji ili ako su nastupile neke od navedenih posljedica savjetujemo vam da to prijavite:
  • Ako ste prijavili da ste žrtva nasilja u obitelji, a tijekom prekršajnog ili kaznenog postupka se osjećate nesigurno ili ugroženo savjetujemo vam da se i u toj situaciji obratite navedenim službama
  • Kada odlučite izići iz kruga nasilja ne zaboravite sa sobom ponijeti:
    • stvari koje su isključivo vaše osobno vlasništvo
    • službene dokumente (putovnicu, vašu i liječničke iskaznice vaše djece, osobnu iskaznicu, vjenčani list, dokumente o posjedovanju nekretnina, rodni list za djecu, školske knjižice i sve ostale potrebne dokumente)
    • neophodne lijekove
    • ključeve
    • novac
    • najnužniju odjeću i obuću
    • djetetovu najdražu igračku, školsku torbu i knjige.
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/2017) propisuje što je nasilje u obitelji, koje se osobe smatraju članovima obitelji u smislu ovoga Zakona te vrste i svrhu prekršajnopravnih sankcija za počinjenje nasilja u obitelji.